Stižu reakcije na Vladine mjere. Kosor: "E da, dolazi vrijeme stezanja remena"

Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber izjavila je u četvrtak kako podržavaju antiinflacijske mjere Vlade, no naglašavaju potrebu reformi nužnih za jačanje konkurentnosti i otpornosti gospodarstva.

HUP, kako su naveli, podržava antiinflacijske mjere Vlade koje adresiraju temeljne uzroke inflacije, ali upozorava kako planirano ponovno uvođenje poreza na ekstra dobit stvara dodatnu investicijsku neizvjesnost pred očekivano pristupanje OECD-u.

Takve mjere će zahvatiti i najuspješnije tvrtke, koje ulažu u produktivnost, razvoj, nova radna mjesta i rast plaća zaposlenika stoga je nužno utvrditi točne razloge rasta poslovnih rezultata, kako bi se izbjeglo rušenje konkurentnosti onih dijelova gospodarstva koji stvaraju dodanu vrijednost, naveli su iz HUP-a.

Napominju i kako je jedna od posljedica prethodnog poreza na ekstra dobit pad udjela ulaganja nefinancijskih poduzeća na 8 posto poslovnih prihoda u odnosu na prosječnih 12,5 posto u pred-pandemijskom razdoblju.

Iz HUP-a su podsjetili kako kontinuirano upozoravaju da se inflacija u Hrvatskoj više ne može promatrati isključivo kao uvozna ili energetska, nego da je sve snažnije povezana i s domaćim okolnostima pritiskom na rast plaća, rastom administrativnih troškova i pregrijanom agregatnom potražnjom.

Pozdravljaju uvođenje ciljanih mjera, za što su se, kažu, kontinuirano zalagali, s obzirom na to da linearni socijalni transferi, energetske subvencije i administrativna ograničavanja cijena, nisu dovoljno učinkovito odgovorili na domaće uzroke inflacije koji sve snažnije utječu na hrvatsko gospodarstvo.

HUP zato ističe važnost uspostave funkcionalnog registra stanovništva koji bi omogućio pravednije i učinkovitije usmjeravanje socijalnih potpora prema najugroženijim građanima, uz istodobno smanjenje neselektivne proračunske potrošnje.

"Pozdravljamo zaustavljanje daljnjeg bujanja mase plaća u javnom sektoru i mjere koje idu prema stabilizaciji javne potrošnje. Hrvatska danas treba fiskalnu odgovornost i jasne signale stabilnosti, ali i politike koje dugoročno štite konkurentnost gospodarstva", istaknula je Weber.

Inflacija u Hrvatskoj, kako je navela. nije samo posljedica vanjskih šokova i cijena energenata, već je generirana i snažnim rastom plaća u javnom sektoru i neselektivnim državnim potporama.

"Stoga pozdravljamo i namjeru uvođenja ciljanih socijalnih transfera prema dijelovima društva kojima je pomoć zaista i potrebna, a naglašavamo i potrebu komplementarnih reformi nužnih za jačanje konkurentnosti i otpornosti gospodarstva“, poručila je Weber.

Udruga Glas poduzetnika (UGP) poručila je u četvrtak da Vlada prije donošenja najavljenih antiinflacijskih mjera treba otvoriiti stvaran dijalog s predstavnicima malih i srednjih poduzetnika, obrtnika, trgovaca i iznajmljivača, a da borba protiv inflacije ne smije postati borba protiv poduzetnika.

Kako navode u priopćenju, UGP nije sudjelovao u izradi mjera niti su predstavnici malih poduzetnika bili uključeni u ozbiljan razgovor prije njihova predstavljanja. "Mjere koje izravno utječu na tisuće poduzetnika ne bi se smjele donositi bez dijaloga s onima na koje se odnose", poručuju iz UGP-a.

Stoga pozivaju Vladu da prije donošenja konačnih rješenja otvori stvaran dijalog s predstavnicima malih i srednjih poduzetnika, obrtnika, trgovaca i iznajmljivača. "Borba protiv inflacije ne smije postati borba protiv poduzetnika", ističu.

Kažu da posebno zabrinjavaju najavljene izmjene paušalnog oporezivanja obrtnika. "Vlada navodi kako je broj paušalnih obrta porastao s oko 27.500 u 2017. godini na više od 101.000 krajem 2025. godine. Ako postoje zloupotrebe, država ih treba ciljano kontrolirati i sankcionirati, ali nije prihvatljivo da se zbog dijela nepravilnosti dodatno opterećuju svi koji posluju legalno i uredno", kažu.

Dodaju i da, prema Vladinoj prezentaciji, očekivani fiskalni učinak izmjena za paušalne obrtnike iznosi 60 milijuna eura. "To znači da će dodatni teret ponovno najvećim dijelom snositi mikro i mali poduzetnici. U najvišem razredu paušalnog oporezivanja godišnja davanja rastu za više od 80 posto, što za mnoge obrtnike predstavlja ozbiljan udar na poslovanje, zapošljavanje i daljnji razvoj", ocjenjuju u UGP-u.

Upozoravaju i na najavu poreza na prekomjerne profitne marže po stopi od 50 posto. Iako se mjera odnosi na srednje i velike poduzetnike, važno je razlikovati tržišne zloupotrebe od legitimnog poslovnog rasta, ulaganja i povećanja produktivnosti, napominju iz Udruge, uz poruku da se "poduzetnički uspjeh ne smije automatski promatrati kao problem".

Apostrofiraju i dodatni pritisak na male iznajmljivače kroz povećanje paušalnog poreza, dok mali trgovci ostaju pod administrativnim opterećenjima vezanim uz ograničenja cijena i dodatne obveze praćenja i objave podataka.

"UGP nije protiv zaštite građana od rasta cijena niti protiv reda, nadzora i odgovornosti. No inflacija se ne može rješavati isključivo preko leđa poduzetnika kroz stalno povećavanje davanja, novih obveza i promjena pravila poslovanja", ističu iz UGP-a.

Napisali su i da, ako Vlada želi dugoročno stabilnije i niže cijene, potrebno je otvoriti ozbiljan razgovor o stvarnim uzrocima inflacije - troškovima rada, energentima, porezima, parafiskalnim nametima, administrativnim opterećenjima i ukupnim uvjetima poslovanja.

Ne može se sve svesti na poruku poduzetnicima: “Snizite cijene, platite više i snađite se sami”, kažu iz UGP-a.

Saborski zastupnik SDP-a Boris Lalovac je rekao kako je inflacija u travnju imala izniman rast radi snažnog rasta cijena električne energije i fosilnih goriva koja se koriste za proizvodnju električne energije,. Ukazao je i na izvješće Europske središnje banke prema kojem je najvažnija mjera u borbi protiv inflacije snažna energetska politika i zaokret prema obnovljivim izvorima energije.

„U zadnje tri godine zemlje poput Španjolske i Portugala imaju manje cijene električne energije i nemaju ovako visoku inflaciju jer nisu ovisni i fosilnim gorivima. Energetska politika je ključan instrument u borbi protiv inflacije što su potvrdile sve institucije“, kazao je Lalovac.

Iz SDP-a i Možemo! najavljuju kako će nastaviti s obilaženjem cijele Hrvatske kako bi zajedno s građanima stvarali pritisak na Vladu RH kako bi donijeli konkretne mjere koje će dovesti do manje inflacije. 

Koordinatorica Možemo! Sandra Benčić kazala je kako zajedno s SDP-om četiri protekle godine govore i predlažu mjere kako da se popravi stanje ali da ih je Plenković sve do sada odbijao.

„Ključni prioriteti su smanjenje ovisnosti o uvozu hrane, povećanje domaće proizvodnje kako bi stvorili krug od polja do stola. Predlagali smo i izgradnju logističkih centara gdje bi se hrana pakirala. Vlada je obećala izgraditi 20 takvih centara, a izgradili su samo dva. Mjere za ublažavanje inflacije, koje su donijeli, neće dovesti do smanjenja inflacije jer u njima nema ni prehrambenog ni energetskog sektora“, kazala je Benčić.

Dodala je i kako je ipak Plenković usvojio neke njihove prijedloge poput uvođenja ekstra profita i ukidanje poreza na mirovine umirovljenicima.

„Ovo nije borba protiv inflacije nego je to borba za spašavanje proračuna koji je u deficitu. Zamrznuli su plaće radnicima i nema povećanja kolektivnih prava. Nema ni povećanja socijalnih prava, a uz to dižu i poreze obrtnicima paušalistima. Plenković preko radnika i obrtnika spašava proračun. Spori su i nesposobni“, istaknula je Benčić.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić ocijenio je u četvrtak u Vukovaru kako Vladine antiinflacijske mjere predstavljaju "PR mjere" koje su zakašnjele, dok koordinatorica Možemo! Sandra Benčić smatra da one ne služe borbi protiv inflacije nego spašavanje proračuna koji je u deficitu.

"Andrej Plenković hvali savršenom statistikom da bi konačno priznao da je njegov ekonomski model, poslije poraza za izbor ustavnih sudaca, doživio drugi politički poraz u manje od mjesec dana", rekao je Hajdaš Dončić je na konferenciji za novinare povodom zajedničke kampanje SDP-a i Možemo! pod nazivm "Plenkovićeva inflacija".

„Plenković je kriv što je politikom nečinjenja, popuštanja trgovačkim lancima, bankama i telekomima omogućio „ekonomiju pohlepe“. Međutim, nisu krivi oni nego osoba koja je plaćena od strane građana da uskrati njihovu pohlepu, a ta osoba je Andrej Plenković“, kazao je Hajdaš Dončić.

Podsjetio je kako su SDP i Možemo! imali opetovane prijedloge prema Vladi poput uvođenja poreza na ekstraprofit, jačanje agencija za tržišno nadmetanje kao i mjere za jačanje proizvodnje hrane. Kazao je i kako Hrvatska danas uvozi hrane u vrijednosti 3 milijarde eura nego što izveze.

„Plenković je ovim PR mjerama koje je predstavio javnosti prihvatio neke naše prijedloge poput uvođenja poreza na ekstra profit ali je zakasnio i omogućio da naštimaju bilance do kraja godine", rekao je Hajdaš Dončić.

Hrvatska, dodao je, 2032. godine može biti puno ugodnije mjesto za život svima ali za takvo što treba promjena ekonomskog modela koji bi omogućio da ukupna potražnja u Hrvatskoj ne bude dominantno iz uvoza. Potrebno je i jačanje poljoprivredne proizvodnje, da ne ovisimo o turizmu i sezoni, te energetska samodostatnost.

Plenković je na raspolaganju imao 20 milijardi eura europskih sredstava ali ih nije usmjerio u proizvodnju nego je izabrao lakši put“, rekao je predsjednik SDP-a.

Dodaje kako građanima koji ima više nekretnina treba uvesti veći porez, a građanima koji imaju jednu nekretnina da plaćaju porez kao danas. Poručio je kako Plenković sluša banke, telekome i strane trgovačke lance te da u zato u Hrvatskoj 10 posto ljudi kontrolira 90 posto nacionalnog bogatstva.

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Dalibor Kratohvil je izjavio kako će dio mjera koje se tiču većeg oporezivanja određene skupine paušalnih obrtnika "kao takve morati prihvatiti", no da u HOK-u ne prihvaćaju teze da se paušalnim obrtima prikriva nesamostalna djelatnost. "To apsolutno ne stoji i neprihvatljivo je generalizirati i stavljati sve u isti koš", poručio je.

Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u četvrtak su kazali kako vjeruju da će određenih efekata Vladinih antiinflacijskih mjera biti, no i upozorili da se njima ne smije oštetiti "najatraktivniji dio našeg gospodarstva".

"Mislimo da će se značajniji pomaci dogoditi u trenutku kada profunkcionira registar stanovništva i kada će oni koji najviše osjećaju posljedice inflacije dobiti izdašnije potpore, a oni kojima to ne treba neće ih dobivati, kako bi se na pravedan i pravilan način raspodijelilo ono što društvo može staviti na stol i pomoći onima kojima treba", istaknuo je predsjednik HUP-a Mislav Balković nakon sastanka Vlade sa socijalnim partnerima, na kojem su im predstavljene mjere.

Jedna od mjera odnosi se na oporezivanje ekstra profita, a Balković kaže da je HUP kao odgovoran socijalni partner apsolutno za to da se ne stvaraju profiti na "leđima" potrošača. "Pritom ovdje treba zaista vidjeti koje su to kompanije i zbog čega je profit eventualno veći. Treba uzeti normalizirane rezultate. Treba izdvojiti one prihode koji su se prevodili u profit radi prodaje imovine ili nekih drugih razloga. Ne bi smjeli najatraktivniji dio našeg gospodarstva, koji najviše ulaže, 'de facto' zbog toga što su možda povećali profitabilnost i povećali produktivnost, na taj način oštetiti", rekao je Balković, dodajući kako vjeruje da će tu Vlada imati "dobre i pametne načine da to kvalitetno riješi".

Ostale mjere koje su danas predstavljene, kako je kazao, vežu se za razgovor o plaćama, pri čemu je spomenuo i "ogroman porast" plaća u javnom sektoru te da je hrvatsko gospodarstvo drugo najskuplje po udjelu u BDP-u troška rada u javnom sektoru.

"Privatni sektor zaostaje 31 posto za prosječnom plaćom u javnom sektoru. Nezgodno je što se zapravo dvostruko brže povećavala plaća u razdoblju koje je iza nas u odnosu na povećanje produktivnosti. To apsolutno nije održivo i već vidimo u dijelu naših industrija kao što su metalopreređivačka i drvna da gubimo radna mjesta", upozorio je.

Rekao je i kako je hrvatski gospodarski rast u zadnje dvije godine dominantno potican investicijama u javnom sektoru i potrošnjom, a da će se usporavanje rasta dogoditi neovisno o Vladinim mjerama, uostalom da se ono već i sada vidi.

"Moramo biti razumni jer nam se čini važnijim održati zaposlenost i postojeće pozicije nego ići sa značajno brzim rastom plaća i troška rada koji produktivnost ne prati, jer će se u protivnom dio industrije u Hrvatskoj zatvoriti, a poslodavci će investirati negdje drugdje, što već sada vidimo, poručio je Balković.

"Ovo je kompozicija antiinflacijskih mjera i mjera koje bi trebale pomoći umirovljenicima i onima koji su ugroženi da se njihov položaj popravi i rastu dohoci kako bi mogli izdržati inflaciju", rekao je Damir Novotny gostujući kod Tine Kosor Giljević u N1 Studiju uživo.

Pozdravio je Vladinu najavu i smjer da se smanji javna potrošnja, da se naprave neke uštede i da se ne dolijeva ulje na vatru inflacije time što Vlada više troši, povećava plaće iznad razine produktivnosti u javnom sektoru.

Hrvatska gospodarska komora reagirala je na Vladine antiinflacijske mjere.

"Jasno je da bez energenata nema ekonomske aktivnosti, a globalna se ekonomija suočava s vrlo ozbiljnim rizicima oko opskrbe energenata i gnojiva. Nedostatak 10 milijuna barela nafte na dan kroz godinu dana (pad opskrbe od 10%) rezultirao bi izraženim padom globalne ekonomske aktivnosti. Situacija je znatno ozbiljnija nego što bi sugerirao letimičan pregled reakcija financijskih tržišta.

Vlada je u ovim uvjetima morala reagirati ne bi li obuzdala inflaciju i sačuvala proračunsku stabilnost. Snažna domaća potražnja u Hrvatskoj, za razliku od većine ostatka euro područja, jedan je od izvora inflatornih pritisaka pa podržavamo nastojanja da se smanje ti pritisci prvenstveno kroz zahvate na rashodovnoj strani proračuna i kroz zamrzavanje administrativnih cijena.

U kontekstu izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit, važno je unutar nadolazećeg manevarskog okvira omogućiti privatnom sektoru kroz druge mehanizme nastavak djelovanja, ulaganja i inoviranja. U tom kontekstu podržavamo i izradu nove industrijske strategije. Hrvatska gospodarska komora se snažno zalaže za povećanje konkurentnosti hrvatske industrije i rast produktivnosti te usklađenje rasta plaća s rastom produktivnosti. Dobro postavljena industrijska strategija važna je za povećanje otpornosti hrvatske ekonomije i smanjenje inflatornih pritisaka", poručili su.

Dopredsjednik Hrvatske udruge obiteljskog smještaja Ante Glavaš komentirao je za tportal najavljene Vladine mjere.

"Stvara se dojam da se državni i lokalni proračuni pune preko leđa građana koji legalno rade i uredno plaćaju svoje obveze", izjavio je.

"Zbunjeni smo: od nas se traži da snizimo cijene i prilagodimo se uvjetima na tržištu, a s druge strane najavljuju se dodatna povećanja troškova", rekao je Glavaš i dodao da se u javnosti stvara dojam da privatni smještaj donosi 'čistu' zaradu, a to, poručuje, nije točno.